Nova godina i uspješnije učenje - postavite dobre ciljeve
Možda se pitate kakve veze imaju Nova godina i uspješno učenje. Odgovor je prilično jednostavan – zajedničko im je postavljanje ciljeva.
Za početak, naučimo nešto novo o donošenju novogodišnjih odluka.
Ovaj je običaj vrlo čest u zapadnim zemljama, no nalazimo ga i na istoku. Donošenjem novogodišnjih odluka, ljudi odlučuju da će promijeniti neku negativnu osobinu ili ponašanje, postići osobni cilj ili na neki drugi način poboljšati svoj život.
Zanimljive činjenice o novogodišnjim odlukama:
- Prije 4000 godina, Babilonci su svojim bogovima obećavali da će vratiti sve posuđeno i otplatiti sve dugove.
- Stari Rimljani su svaku godinu započinjali dajući obećanja bogu Janusu, prema kojemu je i nazvan prvi mjesec u godini (Januar, January)i]
Prema jednom istraživanju[ii] , pet najčešćih novogodišnjih odluka uključuje:
- Više vježbanja (38%)
- Gubitak kilograma (33%)
- Zdraviju prehranu (32%)
- Više brige oko zdravlja (15%)
- Učenje nove vještine ili hobija (15%)
Ovo su stvarno super odluke. Zašto onda toliko puno ljudi (njih 88%[iii], da budemo točni) ne uspije ostvariti te ciljeve?
Radi se o načinu na koji su ciljevi postavljeni. Budući da je postavljanje dobrih ciljeva jako bitno, nikad nije prerano početi raditi na ovoj vještini.
Pogledajmo sada zašto je to sve bitno u procesu učenja.
Postavljanje ciljeva može povećati motivaciju, koncentraciju i dati smjer učenju. Uz to, praćenje ostvarenja ciljeva pomaže djetetu da nauči neke životne vještine poput planiranja, organizacije i upravljanja vremenom. Istovremeno, potiče razvoj komunikacijskih vještina, samosvijest i samopouzdanje.
U ovom će se članku pokušati dati odgovor na sljedeća pitanja:
- Što možemo učiniti kako bismo povećali vjerojatnost ostvarenja postavljenih ciljeva?
- Kako možemo pomoći svojoj djeci da postave ciljeva učenja i rade prema njihovom ostvarenju?
Da bi ciljevi bili uistinu snažni, moraju biti osmišljeni kao SMART ciljevi. Riječ smart na engleskom znači mudar, pametan, a akronim S.M.A.R.T. sastoji se od engleskih riječi:
- Specific (konkretan, specifičan, određen)
- Measurable (mjerljiv)
- Attainable/acchievable (ostvariv, dostižan)
- Relevant (bitan)
- Time-bound (vremenski određen)
Pogledajmo sada kako možemo pomoći našoj djeci u postavljanju SMART ciljeva za učenje.
Prvo, cilj mora biti konkretan (specific). Evo nekoliko pitanja o kojima možete razgovarati s djetetom:
- Što točno želiš postići (Dobiti ocjenu odličan? Naučiti lekciju zato što je zanimljiva? Dobiti prolaznu ocjenu?)
- Zašto ti je ovaj cilj bitan? (Zbog zaključne ocjene? Nagrade? Pohvale? Znatiželje prema ovoj temi?)
- Tko je sve uključen? (Hoćeš li učiti sam? Pozvati prijatelja iz razreda da zajedno učite? Hoćeš li da te roditelj ispita gradivo na kraju?)
- Koji izvori i ograničenja su prisutni? (Hoćeš li čitati tekst iz knjige? Odgovoriti na pitanja iz udžbenika? Izraditi VŽN (već znam-želim znati-naučio sam) tablicu? Imaš li drugih ispita ovaj tjedan?)
Sljedeće, bitno je postaviti mjerljiv (measurable) cilj kako bi se mogao pratiti napredak. Da bismo nešto izmjerili, potrebno je imati brojke:
- Koliko? (Koliko vremena ćeš učiti danas? Koliko odgovora ćeš napisati u bilježnicu? Koliko novih činjenica ili novih riječi ćeš uključiti u svoj seminar/esej?)
- Kako ćeš znati da si postigao što si si zadao?
Postavljanje ostvarivih (achievable), ali ne prejednostavnih ciljeva može biti malo teže. Pomozite djetetu da postavi ciljeve za koje mora malo „podići letvicu“. Tako postavljani i ostvareni ciljevi donose osobno zadovoljstvo. Ukoliko dijete napiše zadaću, nauči sve gradivo koje su taj radili u školi, obavi sve kućanske obveze, igra se i odmori u 15 minuta, postavljanje cilja da sjedi za knjigom sat vremena je preambiciozan. Počnite s 20ak minuta.
Kao jedan od ciljeva možete postaviti i ocjene, no prioritet bi uvijek trebao biti na uloženom trudu. Ako dijete riješi tri jednadžbe više nego prošli tjedan, već je postiglo napredak zbog kojeg se treba osjećati uspješno.
Smjer učenja i cilj bi trebali biti usklađeni. Dakle, aktivnosti učenja moraju biti bitne (relevant) za cilj koji se želi postići. Na primjer, dijete može reći:
- Ne idu mi baš ove formule. Zato ću svaki dan riješiti tri zadatka koristeći te formule.
- Volim povijest. Zato ću izraditi lentu vremena da bolje razumijem događaje koji su se dogodili.
Posljednje o čemu trebamo voditi računa prilikom postavljanja ciljeva je rok izvedbe. Dakle, svi ciljevi moraju biti vremenski određeni (time-bound). Pri tome mogu pomoći pitanja:
- Kada ćeš naučiti ovih deset novih riječi – prije ili poslije užine?
- Što ćeš učiti sutra poslije škole?
- Možeš li riješiti ovih dvadeset zadataka do petka?
Nakon što je dijete postavilo svoj(e) cilj(eve) učenja, može naći prijatelja za učenje. To može biti netko iz razreda, brat ili sestra, osoba koja će ga svako malo „gurnuti“ prema ostvarenju ciljeva. Možda mogu zajedno učiti jednom tjedno ili nekoliko dana prije ispita.
Na posljetku, zapišite ciljeve. Ova aktivnost čini cilj stvarnim i opipljivim. Potaknite svoje dijete da izradi plan učenja, pomozite mu da postavi SMART ciljeve, zapiše ih na komad papira i zalijepi na zid kao podsjetnik. Mlađa djeca mogu, umjesto pisanja, nacrtati svoje ciljeve i plan ostvarenja.
Vratimo se sada novogodišnjim odlukama. Vidite li razliku između sljedećih ciljeva:
Odluka 1
- Ove ću godine naučiti novi jezik
- Prvi tjedan u siječnju ću poslati mail u pet škola stranih jezika i raspitati se o tečajevima hebrejskog. Pretplatit ću se na podcast i poslušat ću jedan svaki tjedan. U sljedeća četiri mjeseca ću izraditi listu od 200 novih riječi na hebrejskom.
Odluka 2
- Ove ću godine naučiti nešto više o dječjem razvoju i izrađivati više stvarčica sa svojom djecom.
- Ove sekunde ću zapratiti ovaj odličan blog :)
Izvori:
[i] https://raywilliams.ca/why-we-dont-keep-our-new-years-resolutions-and-what-to-do-about-it/
[ii] (http://comresglobal.com/wp-content/uploads/2015/12/BUPA_NY-Resolution_Public-Polling_Nov-15_UPDATED-TABLES.pdf9
[iii] http://www.richardwiseman.com/quirkology/new/USA/Experiment_resolution.shtml