Vještine očitanja ure (sata) kod mlađe djece

„Pričekaj sekundu!" „Dolazim za pet minuta." „Da, pomoći ću ti s Lego kamionom za dvije minute." Niti jedna od ovih riječi ne znači gotovo ništa mlađoj djeci. Osim, možda, Lego kamiona :)

Zašto? Pojam vremena je djeci vrlo složen i apstraktan, a apstraktno se mišljenje razvija tek kasnije u djetinjstvu.

Iako su i sljedeće činjenice o urama (satovima) i vremenu prilično složene, neke od njih možete pokušati podijeliti sa svojom djecom i naučiti nešto zanimljivo:

  • Najstariji sat koji još uvijek radi datira iz 1386. godine (možda čak i od ranije), i nalazi se u katedrali Salisbury, Wiltshire, Velika Britanija.
  • Oko 3.500 n.e (davno, davno), Egipćani su određivali doba dana uz pomoć sjena golemih obeliska. Oni su bili prva (ili jedna od prvih) drevnih civilizacija koja je podijelila dan u dijelove.

Kod male djece, vremenski se pojmovi počinju oblikovati vezano za događaje poput pranja ruku prije ručka ili čitanja priče nakon popodnevnog odmora. Da bi stekli jasnije razumijevanje vremenskih pojmova, djeca trebaju imati što više značajnih osobnih iskustava.

Pa, kako djeca nauče očitati vrijeme?

Kao i sve ostalo - korak po korak. Prije nego što mogu trčati, djeca moraju hodati. Slično tome, prije nego što usvoje pojam vremena, moraju steći određene vještine iz različitih područja. Neka od ovih područja su (1):

Matematika.

- Prvo, djeca moraju razviti pojam broja i trebaju znati brojiti (do 60).

- Također, trebaju imati osnovno razumijevanje razlomaka kako bi mogli podijeliti sat na polovine i četvrtine.

Jezik.

- Kazivanje vremena zahtijeva planiranje govora i razvoj rječnika specifičnog za vrijeme (sati, minute ..)

Spoznaja.

- Djeca trebaju razviti osjećaj za trajanje sata, minute i sekunde. Nadalje, moraju naučiti kako su ta trajanja međusobno povezana (npr. koliko traje jedna minuta i koliko je to sekundi).

Kao što vidimo, sposobnost djece da shvate vrijeme ne razvija se kao izolirana kompetencija, već se oslanja na nekoliko vještina, uključujući pismenost, računanje i pamćenje.

Što roditelji mogu učiniti prije nego što svojoj djeci postave pravo pitanje "Koliko je sati"?

Počnite s osnovnim konceptima vremena. To svakako radimo u svakodnevnom govoru. Djeci objašnjavamo da doručkujemo ujutro. Poslijepodne čitamo knjige. Tvoj rođendan je ljeti. Ovaj tjedan ne morate ići u vrtić jer su jesenski praznici.

Onda, oko predškolske dobi, djeca počinju shvaćati pojmove prije i poslije. "Operite ruke prije ručka." "Možemo izaći van nakon što dovršite marendu."

Djeca trebaju naučiti brojiti do 60. Kad se osjećaju dovoljno sigurnima u ovoj aktivnosti, krenite s brojenjem po 5.

clock with 5-min marks

Između pete i šeste godine, djeca bi trebala moći čitati oznake za puni i pola sata na analognom satu te crtati odgovarajuća vremena.

U drugom su razredu (7-8 godina), očitanja sata i polusatnih oznaka točna kod gotovo sve djece.

Učenici trećih razreda trebali bi znati odrediti vrijeme u rasponu od po pet minuta.

I konačno, većina djece može čitati i digitalne i analogne satove u dobi od 8 do 10 godina.

(Kao i sve ostalo, ovo je samo okvirno vrijeme kad djeca usvajaju određene pojmove.)

Zanimljivo je da kineska djeca znanje o čitanju sata - analognih i digitalnih - stječu dvije godine ranije od svojih flamanskih vršnjaka (2). Slično tome, maleni Amerikanci također dvije godine zaostaju za kineskom djecom u rješavanju složenih problema vezanih uz vrijeme, brzinu i udaljenost. Ove razlike proizlaze iz kurikuluma za osnovnu školu (kurikulum-plan i program prema kojem učitelji planiraju i provode nastavu)

Prema godišnjem izvedbenom kurikulumu, učenici u Republici Hrvatskoj također počinju učiti očitavati vrijeme na uri (sati) nešto kasnije.

Da biste vježbali očitanje sata, možete zajedno napraviti jedan ovakav model.

kid playing with a DIY clock

Krenite s kazaljkom za određivanje sata i nastavite s minutama. Dok se igrate i podučavate, imajte na umu da je očitavanje sata prilično složen proces i djetetu će sigurno trebati neko vrijeme da ga shvati. Ove se vještine uče marljivim radom i ustrajnošću.

Dakle, ne žurite, igrajte se i zabavite sa satovima :)

(1) Burny, E., Valcke, M. & Desoete, A. (2009). Towards an agenda for studying learning and instruction focusing on time-related competences in children. Educational Studies, 35(5), 481–492. doi:10.1080/03055690902879093.

(2) Burny, E., Valcke, M., Desoete, A. et al. (2013). CURRICULUM SEQUENCING AND THE ACQUISITION OF CLOCK-READING SKILLS AMONG CHINESE AND FLEMISH CHILDREN. Int J of Sci and Math Educ 11, 761–785. https://doi.org/10.1007/s10763-012-9362-z 

(3) Zhou, Z., S.T. Peverly and C. Lin. 2004. Cross- and within- cultural variations in children's understanding of distance, time and speed interrelationships: a follow-up study. Journal of Genetic Psychology. 165: 5-27.