Dobrobiti igre za odrasle

Kada se govori o igri, najčešće na umu imamo djecu. Zahvaljujući sve većem broju istraživanja[i], danas znamo da igra:

  • Potiče djecu na kreativnost
  • Pomaže u razvoju mašte i spretnosti
  • Potiče fizički, kognitivni i emocionalni razvoj
  • Pomaže djeci u stvaranju i istraživanju svijeta koji ih okružuje
  • Povećava samopouzdanje
  • Potiče razvoj vještina poput suradnje, pregovaranja, rješavanja sukoba i donošenje odluka

Zanimljiva činjenica o igri:

- djeca se igraju neovisno o tome gdje žive - u lijepom predgrađu ili ratnoj zoni. Nagon za igrom  jači je od okruženja.

No, što je s odraslima? Negdje na putnu između djetinjstva i odrasle dobi, prestali smo se igrati. Ovaj članak pojašnjava zašto to ne bismo trebali i zašto je i odraslima potrebna igra.

Autori navode da igra pomaže:

  • Umanjiti stres. Igra je zabavna te može potaknuti otpuštanje endorfina, spoja koji se često naziva hormon sreće. Endorfini stvaraju osjećaj zadovoljstva, a mogu i trenutno ublažiti bol.
  • Poboljšati funkcije mozga. Igranje šaha, slaganje puzzli ili neke druge zabavne aktivnosti koje potiču rad mozga mogu pomoći u sprječavanju problema s pamćenjem te poboljšati njegovu funkciju. Igranje s prijateljima ili obitelji potiče socijalne interakcije koje pomažu smanjiti stres i depresiju.
  • Razviti kreativnost. Djeca često najbolje uče kroz igru – isti princip vrijedi i za odrasle. Lakše pamtimo stvari kada ih učimo na zabavan i opušten način. Igra također potiče maštu što nam pomaže prilagoditi se novim situacijama i riješiti probleme.
  • Poboljšati odnose s drugima. Kada se zajedno smijemo i zabavljamo, razvijamo osjećaj empatije, suosjećanja, povjerenja i bliskosti s drugima. Igra ne mora nužno biti konkretna aktivnost, može također biti stanje uma. Razvijanje ovakve „zaigrane“ osobnosti pomaže nam da se opustimo u strasnim situacijama, „probijemo led“ u interakcijama s novim ljudima, steknemo nove prijatelje i poslovne suradnje.
  • Očuvanju osjećaja mlađahnosti i poleta. Kao što George Bernard Shaw kaže: „Ne prestajemo se igrati zato što starimo; starimo zato što se prestanemo igrati.“ Igra podiže razinu energije i vitalnosti, a može čak poboljšati otpornost na bolesti. Na taj način možemo duže biti aktivni.

Osim ovih dobrobiti, igra je povezana i sa srećom.

Znate li koja aktivnost, prema PATS[ii] istraživanju, najviše usrećuje ljude?

To nisu zabave, slušanje glazbe ili čitanje knjiga. U istraživanju su navedene 44 aktivnosti i od svih njih, igranje s djecom čini ljude najsretnijima. Sudjelovalo je gotovo 4000 ispitanika (točnije, 3982) koji su ovako rangirali aktivnosti (ovdje se navode prvih pet):

  • Igranje s djecom
  • Slušanje glazbe
  • Lov, ribolov, vožnja čamcem, planinarenje
  • Odlazak na sportska događanja
  • Zabave

Za druge, igra donosi i više od samog osjećaja sreće. Resnick[iii], stručnjak u području obrazovnih tehnologija, uvjeren je da je „način na koji uče djeca u vrtiću upravo ono što ljudima, bez obzira na dob, treba da bi razvili svoj potencijal i napredovali u današnjem svijetu brzih promjena“. Neki stručnjaci na MIT-u su također prepoznali važnost igre i pokrenuli Cjeloživotni Vrtić. Cilj je ove grupe potaknuti i uključiti odrasle u aktivnosti kreativnog učenja.

Sada, prestanite s čitanjem i pretraživanjem članaka, uzmite svoje dijete i igrajte se :)

Želite li pročati još zanimljivih činjenica i zabavnih priča o igri, kliknite i kupite knjigu Parenting: Easier Said Than Done?

[i] Ginsburg, K. (2007). The importance of play in promoting healthy child development and maintaining strong parent-child bonds. Pediatrics, 119;182

[ii] Krueger, A. (2007). Are we having more fun yet? Categorizing and evaluating changes in time allocation. Brookings Papers on Economic Activity, 2, 193–215.

[iii] Resnick, M. (2017). Lifelong kindergarten: Cultivating creativity through projects, passion, peers, and play . MIT Press